Član 271 StGB u Austriji: kada uklanjanje, oštećenje ili skrivanje službeno zaplijenjenih stvari može biti kažnjivo i zašto su dobrovoljno vraćanje i saznanje organa vlasti važni.
Mag. Christopher Angerer, Rechtsanwalt
Advokat i branilac u krivičnim predmetima
Krivična odbrana je pitanje povjerenja. Od prvog saslušanja do pravosnažnosti — sve iz jedne ruke.
U Austriji uklanjanje, oštećenje ili skrivanje stvari koja je službeno zaplijenjena ili obuhvaćena pljenidbom može predstavljati povredu službenog nadzora prema članu 271 StGB. Ova odredba štiti službeni nadzor nad konkretnom stvari. Vlasništvo ili privatni dogovor zato sami po sebi ne daju odgovor na pitanje postoji li krivičnopravni navod.
Procjena mora odvojiti četiri pitanja: da li je postojala službena pljenidba ili zapljena, koja je radnja preduzeta, koje su stvari i koji obim bili obuhvaćeni te da li je stvar dobrovoljno i pravovremeno vraćena. Ovaj članak objašnjava zakonski okvir i ne zamjenjuje procjenu konkretnog slučaja.
Izaberite situaciju koja je najbliža vašem slučaju. Rezultat pokazuje koje činjenice i dokumente treba prvo provjeriti.
Već znate da želite poslati upit? Idite direktno na obrazac za upit.
Kod člana 271 StGB odlučujući su službena mjera, konkretna radnja i vrijeme eventualnog vraćanja stvari.
Član 271 StGB pretpostavlja stvar koja je službeno zaplijenjena ili obuhvaćena pljenidbom. Privatno čuvanje, spor o vlasništvu ili zahtjev za plaćanje sami po sebi ne ispunjavaju automatski ovaj uslov.
Ipak sačuvajte sva pisma, zapisnike o primopredaji i poruke. Iz njih treba biti vidljivo ko je preduzeo mjeru, na koju se stvar odnosila i da li je postojao službeni nalog.
Uklanjanje, skrivanje ili promjena stvari mogu potpasti pod radnje navedene u članu 271 stav 1 StGB. Odlučujući su konkretno stanje stvari, obim službenog nadzora i sama radnja.
Nemojte dalje mijenjati situaciju i nemojte davati neprecizno objašnjenje. Sačuvajte fotografije, zapisnike, poruke, podatke o pristupu i hronologiju radi odbrane.
Član 271 stav 3 StGB isključuje kažnjavanje prema stavu 1 ako se stvar oduzeta iz službenog nadzora dobrovoljno vrati prije nego što organ vlasti sazna za krivicu osobe. Kasnije vraćanje zato ne oslobađa automatski od odgovornosti.
Redoslijed događaja treba precizno dokumentovati: kada je stvar vraćena, ko ju je preuzeo i šta je nadležni organ tada znao?
Ako nema jasnog naloga ili nije jasno koje su stvari obuhvaćene, član 271 StGB se ne može zaključiti samo iz navoda. Obim pljenidbe ili zapljene treba uporediti sa zapisnikom, oznakama i stvarnim stanjem stvari.
Ne pokušavajte sami riješiti spor tako što ćete stvar uzeti nazad. Sačuvajte dokumentaciju i provjerite koji je procesni korak primjeren.
Član 271 stav 1 StGB odnosi se na stvar koja je službeno zaplijenjena ili obuhvaćena pljenidbom. Mjera se zato mora odnositi na konkretnu stvar. Opšti spor o dugu, vlasništvu ili posjedu sam po sebi nije dovoljan.
Kod pljenidbe treba provjeriti iz kojeg naloga, zapisnika ili oznake proizlazi službeni nadzor. Kod zapljene je takođe važno koja je mjera preduzeta, koja je stvar obuhvaćena i koji je obim dokumentovan. Privatni opis stvari može se razlikovati od službenog opisa.
Službeni nadzor označava trajnu kontrolu nad stvari koja nastaje mjerom organa vlasti. Ne prestaje samo zato što neko stvar smatra bezvrijednom, tvrdi da je vlasnik ili je privremeno premjesti. Početnu orijentaciju daje stranica o krivičnim djelima protiv imovine. Odlučujući je dokumentovani službeni postupak.
Odredba navodi pet mogućnosti: uništiti, oštetiti, unakaziti, učiniti stvar neupotrebljivom ili je u cijelosti ili djelimično oduzeti službenom nadzoru. Ove mogućnosti opisuju različite oblike zadiranja. Zato procjena ne smije stati na pitanju da li stvar na kraju još postoji.
Oduzimanje službenom nadzoru može postojati kada se stvar premjesti, sakrije ili se na drugi način promijeni stvarna mogućnost pristupa organa vlasti. Da li se to dogodilo zavisi od sadržaja mjere, stvarne mogućnosti pristupa i preduzete radnje. Tvrdnja da je stvar samo premještena sama po sebi ne rješava pitanje.
Oštećenje ili činjenje stvari neupotrebljivom mogu otvoriti i druga krivičnopravna pitanja. Ovaj članak se fokusira na posebnu zaštitu službeno zaplijenjene stvari ili stvari obuhvaćene pljenidbom. Povreda plombe, oštećenje stvari ili oduzimanje tuđe stvari zato se ne smiju automatski izjednačiti s ovim djelom.
| Tačka procjene | Konkretno pitanje | Tipičan dokument |
|---|---|---|
| Službena mjera | Ko je naredio pljenidbu ili zapljenu i kada? | Nalog, zapisnik, dokaz o dostavi |
| Stvar | Koja je stvar bila obuhvaćena i u kojem obimu? | Popis, oznaka, fotografije |
| Radnja | Šta je uništeno, promijenjeno, premješteno ili sakriveno? | Hronologija, poruke, iskazi svjedoka |
| Pristup | Kako je službeni nadzor stvarno otežan? | Izvještaj o izvršenju, mjesto, poređenje stanja |
| Vraćanje | Kada i kako je stvar dobrovoljno vraćena? | Potvrda o primopredaji ili prijemu |
Kod navoda prema članu 271 StGB službena mjera i kasnija radnja moraju se povezati u vremenu. Važni su početak pljenidbe ili zapljene, saznanje o njenom obimu, vrijeme uklanjanja ili promjene i eventualno kasnije vraćanje.
Dokumente sačuvajte u obliku u kojem postoje: zapisnik o pljenidbi, potvrdu o zapljeni, popis, fotografije, poruke, račune, zapisnike o primopredaji i komunikaciju s organom vlasti. Tehnički ili stručni nalaz može pomoći kod stanja, identiteta ili vrijednosti stvari. Članak o vještačenju u krivičnom postupku daje dodatnu orijentaciju za procjenu takvih nalaza.
Ako predstoji saslušanje, prije iskaza treba utvrditi koju verziju događaja podržava spis. Okrivljena osoba treba poznavati prava odbrane i ne treba se vezati za nepotpunu hronologiju. Članak o saslušanju okrivljenog i pravu na šutnju daje prvu orijentaciju.
Za osnovni oblik član 271 stav 1 StGB predviđa kaznu zatvora do šest mjeseci ili novčanu kaznu do 360 dnevnih iznosa. Sam kazneni okvir ne odlučuje o krivičnoj odgovornosti. Najprije treba utvrditi predmet i radnju.
Član 271 stav 2 StGB određuje da se član 269 stav 4 StGB primjenjuje na odgovarajući način. Prema toj odredbi posebna krivičnopravna odgovornost ne treba nastupiti ako službena radnja po svojoj prirodi nije bila dozvoljena ili je povrijedila krivičnopravne propise. Da li je to važno zavisi od konkretne mjere i njenog pravnog osnova.
Provjera zakonitosti mjere ne zamjenjuje provjeru ostalih elemenata. Treba koristiti nalog, zapisnik i procesni položaj. Opšta tvrdnja da su pljenidba ili zapljena bile nedopuštene sama po sebi nije dovoljna.
Vraćanje stvari ne završava automatski navod. Član 271 stav 3 StGB traži dobrovoljno vraćanje prije nego što organ vlasti sazna za krivicu osobe. Vrijeme, dobrovoljnost i prijem stvari zato moraju biti provjerljivi.
Član 271 stav 3 StGB propisuje da se prema stavu 1 ne kažnjava osoba koja dobrovoljno vrati stvar oduzetu službenom nadzoru prije nego što organ vlasti prema članu 151 stav 3 StGB sazna za njenu krivicu. Odredba zato povezuje dobrovoljno vraćanje sa konkretnim trenutkom saznanja organa vlasti.
Vraćanje nakon zahtjeva, dokumentovane mjere pronalaska ili već utvrđenog saznanja može se procijeniti drugačije od dobrovoljnog vraćanja koje je pokrenuto ranije. Ni nepotpuno vraćanje ni oštećenje stvari ne daju automatski odgovor na sva zakonska pitanja.
Zabilježite kada je vraćanje ponuđeno i izvršeno, ko je stvar preuzeo, u kakvom je stanju bila i koji su kontakti s organom vlasti već postojali. Pravni učinak mora se procijeniti prema stvarnom slijedu događaja.
Ovaj redoslijed pomaže da se službeni nadzor i kasniji događaji odvoje i da se sačuvaju dokazi.
Zapisnik o pljenidbi ili zapljeni i sve priloge sačuvati u cijelosti.
Pravni osnov: Član 271 stav 1 StGB
Fotografije, popisi i poruke pokazuju šta se stvarno dogodilo sa stvari.
Pravni osnov: Član 271 stav 1 StGB
Povežite vrijeme radnje, saznanje organa vlasti i eventualno vraćanje.
Pravni osnov: Član 271 stav 3 StGB
Tek nakon provjere spisa odlučite da li je i u kojem obimu iskaz koristan.
Pravni osnov: Član 271 StGB
Za prvu provjeru prikupite cjelokupnu komunikaciju o pljenidbi ili zapljeni, zapisnike, dokaze o dostavi, popise, oznake, fotografije i poruke. Važni mogu biti i dokumenti o posjedu, vlasništvu, čuvanju i eventualnoj primopredaji.
Napravite činjeničnu hronologiju. Ona treba pokazati kada je mjera preduzeta, kada ste za nju saznali, gdje je stvar bila, ko joj je imao pristup i kada je vraćena. Pretpostavke označite odvojeno od ličnih zapažanja.
Ako predstoji poziv ili saslušanje, spis treba provjeriti prije iskaza. Samostalno uklanjanje, vraćanje ili promjena stvari može pogoršati situaciju. Kod mjere koja je u toku razumno je brzo zatražiti pravno pojašnjenje.
Centralni zakonski tekst je član 271 StGB u austrijskom Pravnom informacionom sistemu. On sadrži radnje, kazneni okvir, odgovarajuću primjenu člana 269 stav 4 StGB i dobrovoljno vraćanje prema stavu 3.
Za upućivanje je važan i član 269 StGB u RIS-u. Zakonski tekstovi su pravni osnov. Da li su uslovi ispunjeni kod konkretne pljenidbe ili zapljene zavisi od spisa i stvarnog slijeda događaja.
To je navod prema članu 271 StGB da je osoba uništila, oštetila, unakazila, učinila neupotrebljivom ili u cijelosti ili djelimično oduzela službenom nadzoru stvar koja je prethodno službeno zaplijenjena ili obuhvaćena pljenidbom.
Samo vlasništvo ne rješava navod. Najprije treba provjeriti službenu pljenidbu ili zapljenu, njen obim i preduzetu radnju. Privatni zahtjev vlasnika i službeni nadzor mogu biti odvojena pitanja.
Član 271 stav 3 StGB može isključiti kažnjavanje prema stavu 1 ako je stvar dobrovoljno vraćena prije nego što je organ vlasti saznao za krivicu osobe. Kasnije ili nepotpuno vraćanje ne oslobađa automatski.
Član 271 stav 1 StGB predviđa kaznu zatvora do šest mjeseci ili novčanu kaznu do 360 dnevnih iznosa. Da li je djelo dokazano i koja posljedica dolazi u obzir zavisi od mjere, radnje, dokaza i drugih okolnosti.
Prije iskaza treba provjeriti mjeru, spis, hronologiju i strategiju odbrane. Nepotpun opis može stvoriti protivrječnosti. Okrivljena osoba treba poznavati svoja prava i sljedeći korak uskladiti s braniocem.
Budite informisani. Dodatne informacije iz Brandauer mreže i aktuelne članke pronaći ćete na brandauer-news.at.
U krivičnim stvarima svaki sat je važan. Nazovite nas direktno ili nam pišite, povratni poziv u roku od jednog radnog dana, u hitnim slučajevima ranije.
Adresa
BRANDAUER Rechtsanwälte GmbH Giselakai 51 5020 Salzburg
Telefon
+43 660 2407152