Besplatna pravna pomoc u krivičnom postupku: pravo na postavljenog branioca

Besplatna pravna pomoc znači da se okrivljenom licu postavlja branilac, a da pri tome ne mora prvo platiti honorar. Treba osigurati da i ljudi s niskim primanjima budu primjereno branjeni i dobiju pravičan postupak. Besplatna pravna pomoc je izraz načela da ekonomska situacija ne smije odlučivati o kvalitetu odbrane.

Od toga treba razlikovati obaveznu odbranu. Ona se tiče pitanja u kojim postupcima je branilac obavezno predviđen, nezavisno od primanja. Oba instituta se često prepliću: ako postoji obavezna odbrana, a lice ne može angažovati izabranog branioca, dolazi u obzir postavljanje branioca.

Važno je razgraničenje od izabrane odbrane. Ko sam angažuje i plaća branioca, koristi izabranu odbranu. Besplatna pravna pomoc je nasuprot tome namijenjena onima koji sebi ne mogu priuštiti odbranu.

Zakon u § 61 st 1 StPO navodi one slučajeve u kojima okrivljeno lice mora biti zastupano braniocem u postupku. Tu spada naročito vrijeme istražnog zatvora kao i glavni pretres pred sudijskim vijećem ili porotnim sudom, dakle u postupcima zbog težih optužbi.

Misao iza toga je da je upravo u dalekosežnim postupcima stručna odbrana neophodna. Ako postoji slučaj obavezne odbrane, a lice nema izabranog branioca, mora mu se postaviti branilac.

Iz advokatske perspektive važno je rano razjasniti postoji li obavezna odbrana. O tome zavisi od kog trenutka odbrana u svakom slučaju mora biti osigurana.

Besplatna pravna pomoc prema § 61 st 2 StPO pretpostavlja dvije stvari. S jedne strane, okrivljeno lice mora biti u nemogućnosti da snosi troškove odbrane bez ugrožavanja nužnog izdržavanja. Mjerodavna je dakle ekonomska situacija, pri čemu se nužno izdržavanje za sebe i izdržavane članove porodice ne treba umanjivati.

S druge strane, postavljanje mora biti potrebno u interesu pravosuđa, prije svega u interesu svrsishodne odbrane. Time se osigurava da se odbrana postavlja tamo gdje je za primjereno ostvarivanje prava zaista potrebna.

Iz advokatske perspektive preporučuje se da svoju ekonomsku situaciju prikažete razumljivo i da zahtjev podnesete rano. Tako se odbrana može pouzdano postaviti od početka.

Ako su uslovi ispunjeni, sud odlučuje o zahtjevu za besplatnu pravnu pomoc. Ako se odobri, slijedi postavljanje branioca po sluzbenoj duznosti prema § 62 StPO. Izbor konkretnog branioca pri tome se vrši preko advokatske komore.

Postavljeni branilac vodi odbranu kao i izabrani branilac. U sadržaju nema razlike u kvalitetu odbrane, razlika leži isključivo u pitanju ko odbranu ekonomski snosi.

Iz advokatske perspektive svrsishodno je zahtjev pažljivo pripremiti i ne čekati do glavnog pretresa. Rano postavljanje omogućava da se od početka uvidu spis i razvije linija odbrane.

Sa odobrenjem prvo dobijate postavljenog branioca bez vlastitog opterećenja honorarom. To, međutim, ne znači u svakom slučaju da na duži rok neće nastati nikakvi troškovi. Ako se imovinske prilike promijene ili uslovi od početka nisu postojali, to može uticati na odobrenje.

Od toga treba odvojiti opšte troškove postupka. Ako se lice osudi, oni ga mogu teretiti prema pravilima Zakona o krivičnom postupku. Kako se to odražava u pojedinačnom slučaju, zavisi od ishoda postupka i od ekonomske situacije.

Iz advokatske perspektive korisno je rano poznavati ove moguće posljedice. Tako se od početka realno može procijeniti šta besplatna pravna pomoc pruža i gdje postoje granice.

Ko sebi može priuštiti, može u svako doba angažovati izabranog branioca i time sam odlučiti o izboru. Besplatna pravna pomoc je nasuprot tome vezana za uslov da se troškovi ne mogu snositi bez ugrožavanja nužnog izdržavanja. Oboje istovremeno nije predviđeno.

Iz advokatske perspektive pitanja troškova izabrane odbrane mogu se otvoreno i unaprijed razgovarati. Na toj osnovi možete odlučiti koji put odgovara Vašoj situaciji, izabrana odbrana ili zahtjev za besplatnu pravnu pomoc.