Zahtjev za ništavost pred Vrhovnim sudom po čl. 281 StPO: razlozi ništavosti, prijava u roku od tri dana i obrazloženje u roku od četiri sedmice.
Mag. Christopher Angerer, Rechtsanwalt
Advokat i branilac u krivičnim predmetima
Krivična odbrana je pitanje povjerenja. Od prvog saslušanja do pravosnažnosti — sve iz jedne ruke.
Nakon osude od strane suda porotnika ili suda sudija porotnika postavlja se pitanje da li i kako se presuda može pobijati. Zahtjev za ništavost pred Vrhovnim sudom je za to centralni pravni lijek. To nije drugi dokazni postupak, nego pravna kontrola na određene, zakonom nabrojane greške. Odlučujuće je da se prijava mora izvršiti vrlo kratkoročno.
Ovaj članak objašnjava iz advokatske perspektive protiv čega je usmjeren zahtjev za ništavost, koje razloge ništavosti predviđa čl. 281 StPO, koji rokovi vrijede za prijavu i obrazloženje i kako teče postupak pred Vrhovnim sudom. Radi se o opštoj informaciji, ne o savjetu u pojedinačnom slučaju.
Zahtjev za ništavost usmjeren je protiv presuda sudova porotnika i sudija porotnika i mora se prijaviti u roku od tri dana. Odaberite svoju situaciju, dobit ćete najvažnije tačke i sljedeći konkretni korak.
Već znate da želite poslati upit? Idite direktno na obrazac za upit.
Zahtjev za ništavost usmjeren je protiv presuda sudova porotnika i sudija porotnika i mora se prijaviti u roku od tri dana. Odaberite svoju situaciju, dobit ćete najvažnije tačke i sljedeći konkretni korak.
Protiv presuda sudova porotnika i sudija porotnika može se podnijeti zahtjev za ništavost Vrhovnom sudu. To nije novi dokazni postupak, nego kontrola presude na određene, u zakonu nabrojane razloge ništavosti po čl. 281 StPO.
Iz advokatske perspektive brza provjera je odlučujuća, jer se prijava mora izvršiti u roku od tri dana nakon objave presude. Javite se rano kako bi rok bio očuvan.
Ako je obrazloženje presude nejasno, nepotpuno, protivrječno ili nedostaje dovoljno obrazloženje, dolazi u obzir zahtjev zbog nedostataka po čl. 281 st. 1 Z 5 StPO. Pored toga zahtjev zbog sumnji u činjenice po Z 5a omogućava isticanje ozbiljnih sumnji u tačnost odlučujućih činjeničnih utvrđenja.
Iz advokatske perspektive potrebna je tačna analiza razloga presude i zapisnika sa rasprave. Zahtjev mora precizno polaziti od utvrđenih nedostataka.
Ako je utvrđeno činjenično stanje pravno pogrešno ocijenjeno, dolaze u obzir materijalni razlozi ništavosti, posebno zahtjev zbog povrede zakona po čl. 281 st. 1 Z 9 StPO i zahtjev zbog pogrešne subsumpcije po Z 10. Zahtjevom zbog odmjeravanja kazne po Z 11 može se isticati prekoračenje ovlasti za kažnjavanje.
Iz advokatske perspektive materijalni zahtjevi moraju polaziti od utvrđenog činjeničnog stanja i ne smiju ga dovoditi u pitanje. Pravilan izbor i obrazloženje razloga ništavosti je stoga centralno.
Zahtjev za ništavost mora se prijaviti sudu u roku od tri dana nakon objave presude. Detaljnije obrazloženje razloga zahtjeva može uslijediti nakon toga u roku od četiri sedmice od prijave. Ako se propusti rok za prijavu, pravni lijek se po pravilu gubi.
Iz advokatske perspektive u ovoj situaciji odlučujuće je brzo postupanje. Prijava osigurava rok, a sadržajna izrada slijedi nakon toga.
Zahtjev za ništavost je pravni lijek pred Vrhovnim sudom.
Područje primjene. Usmjeren je protiv presuda sudova porotnika i sudija porotnika. O njemu odlučuje Vrhovni sud.
Nije nova činjenična instanca. Zahtjev za ništavost nije drugi dokazni postupak. Vrhovni sud ne preispituje presudu iznova u suštini, nego je kontroliše na određene, u zakonu nabrojane razloge ništavosti.
Iz advokatske perspektive ovo ograničenje je važno, jer ono određuje koji se prigovori uopšte mogu istaknuti.
Čl. 281 st. 1 StPO konačno nabraja razloge ništavosti. Oni se mogu podijeliti na formalne i materijalne razloge.
Zahtjev zbog nedostataka (Z 5). Odnosi se na greške u obrazloženju presude, na primjer nejasnoću, nepotpunost, protivrječnost ili nedostatak dovoljnog obrazloženja odlučujućih činjenica.
Zahtjev zbog sumnji u činjenice (Z 5a). Njime se mogu istaknuti ozbiljne sumnje koje proizlaze iz spisa u tačnost odlučujućih činjeničnih utvrđenja.
Zahtjev zbog povrede zakona i zbog subsumpcije (Z 9 i Z 10). Odnose se na pogrešnu pravnu ocjenu utvrđenog činjeničnog stanja, na primjer pogrešnu subsumpciju pod biće krivičnog djela. Zahtjevom zbog odmjeravanja kazne (Z 11) može se istaknuti prekoračenje ovlasti za kažnjavanje. Iz advokatske perspektive materijalni zahtjevi moraju polaziti od utvrđenog činjeničnog stanja.
Kod zahtjeva za ništavost treba obratiti pažnju na dva koraka i dva roka.
Prijava u roku od tri dana. Po čl. 284 StPO zahtjev za ništavost se prijavljuje zemaljskom sudu u roku od tri dana nakon objave presude. Ovaj kratki rok ne smije se propustiti.
Obrazloženje u roku od četiri sedmice. Po čl. 285 StPO podnosilac zahtjeva može u roku od četiri sedmice nakon prijave podnijeti pisano obrazloženje razloga zahtjeva.
Iz advokatske perspektive pravovremena prijava osigurava pravni lijek, dok se sadržajno obrazloženje vrši u obrazloženju. Ako se propusti rok za prijavu, pravni lijek se po pravilu gubi.
Nakon podnošenja obrazloženja slijedi postupak pred Vrhovnim sudom.
Provjera razloga. Vrhovni sud provjerava da li postoji istaknuti razlog ništavosti. Ako je zahtjev osnovan, presuda se može ukinuti u cijelosti ili djelimično.
Moguće posljedice. Ako se presuda ukine, često dolazi u obzir vraćanje na ponovnu raspravu. U određenim slučajevima Vrhovni sud može i sam odlučiti u suštini.
Iz advokatske perspektive pažljiv izbor i obrazloženje razloga ništavosti je odlučujuće za uspjeh zahtjeva.
Zahtjev za ništavost treba razlikovati od žalbe.
Različiti pravci. Dok se zahtjev za ništavost odnosi na pravne greške i nedostatke obrazloženja, žalba je usmjerena protiv odluke o kazni i o imovinskopravnim zahtjevima.
Često zajedno. U praksi se protiv presude kolegijalnog suda često podnose oba pravna lijeka zajedno, kako bi se pobijale i pravne greške i visina kazne.
Iz advokatske perspektive pravilna kombinacija pravnih lijekova je važan dio strategije.
Najčešće greške nakon presude. Propustiti kratki rok za prijavu od tri dana. Pretpostaviti da Vrhovni sud preispituje presudu u suštini kao druga činjenična instanca. Materijalne zahtjeve zasnivati na drugačijem od utvrđenog činjeničnog stanja. U svim slučajevima vrijedi: Odmah nakon objave potražiti advokatski savjet i očuvati rok za prijavu.
Zahtjev za ništavost usmjeren je protiv presuda sudova porotnika i sudija porotnika. O njemu odlučuje Vrhovni sud. To nije drugi dokazni postupak, nego kontrola na određene, u čl. 281 StPO nabrojane razloge ništavosti.
Po čl. 284 StPO zahtjev za ništavost se prijavljuje zemaljskom sudu u roku od tri dana nakon objave presude. Ovaj kratki rok se obavezno mora poštovati, jer se pravni lijek inače po pravilu gubi.
Po čl. 285 StPO podnosilac zahtjeva može u roku od četiri sedmice nakon prijave podnijeti pisano obrazloženje svojih razloga. Prijava osigurava rok, a sadržajno obrazloženje slijedi u obrazloženju.
Zahtjev za ništavost se odnosi na pravne greške i nedostatke obrazloženja presude, a žalba na odluku o kazni i o imovinskopravnim zahtjevima. Protiv presuda kolegijalnih sudova često se podnose oba pravna lijeka zajedno.
Među najčešće spadaju zahtjev zbog nedostataka po čl. 281 st. 1 Z 5 StPO kod pogrešnog obrazloženja, zahtjev zbog sumnji u činjenice po Z 5a kod ozbiljnih sumnji u činjenična utvrđenja te zahtjev zbog povrede zakona i zbog subsumpcije po Z 9 i Z 10 kod pogrešne pravne ocjene.
Kada se kazna uslovno odlaže, šta znači djelomično uslovna kazna i kada je moguć uslovni otpust.
Kako se pogođeni mogu braniti od akata neposredne zapovjedne i prinudne vlasti.
Tok krivičnog postupka, vaša prava i prvih 72 sata nakon prijave.
U krivičnim stvarima svaki sat je važan. Nazovite nas direktno ili nam pišite, povratni poziv u roku od jednog radnog dana, u hitnim slučajevima ranije.
Adresa
BRANDAUER Rechtsanwälte GmbH Giselakai 51 5020 Salzburg
Telefon
+43 660 2407152