Opasna prijetnja prema § 107 StGB: pojam prema § 74 st 1 t 5 StGB, podobnost da izazove osnovanu bojazan, kvalifikacije i razgraničenje od prinude prema § 105 StGB.
Mag. Christopher Angerer, Rechtsanwalt
Advokat i branilac u krivičnim predmetima
Krivična odbrana je pitanje povjerenja. Od prvog saslušanja do pravosnažnosti — sve iz jedne ruke.
Prijetnja može izazvati strah i duboko poljuljati osjećaj sigurnosti. Istovremeno, u svađi ili afektu brzo padne rečenica koja se naknadno shvati kao prijetnja. Obje strane se tada pitaju od kada je prijetnja kažnjiva. U središtu stoji biće opasne prijetnje.
Ovaj prilog objašnjava iz advokatske perspektive kada je prijetnja kažnjiva prema § 107 StGB, šta čini opasnu prijetnju u smislu § 74 st 1 t 5 StGB, koju ulogu igra podobnost da izazove osnovanu bojazan, koje kvalifikacije zakon predviđa i kako se opasna prijetnja razlikuje od prinude prema § 105 StGB i upornog progona prema § 107a StGB. Riječ je o opštoj informaciji, a ne o savjetu u pojedinačnom slučaju.
Da li ste Vi bili izloženi prijetnji ili se Vama stavlja na teret prijetnja, određuje postup. Odaberite situaciju koja se odnosi na Vas i dobijte najvažniju ocjenu i sljedeći korak.
Već znate da želite poslati upit? Idite direktno na obrazac za kontakt.
Da li ste Vi bili izloženi prijetnji ili se Vama stavlja na teret prijetnja, određuje ispravan postup. Odaberite situaciju koja je najbliža Vašoj.
Ko drugog opasnom prijetnjom zaprijeti barem s namjerom da ga dovede u strah i nemir, može ostvariti biće opasne prijetnje prema § 107 StGB. Odlučujuće je da je prijetnja podobna da kod osobe izložene prijetnji izazove osnovanu bojazan.
Iz advokatske perspektive važna je dokumentacija: tačan tekst, kontekst i mogući svjedoci oblikuju pravnu ocjenu. Kod akutne opasnosti policija je prvi sagovornik.
Ako se protiv Vas vodi istraga zbog opasne prijetnje, bitno je da li je Vaša izjava bila opasna prijetnja u smislu zakona i da li je bila podobna da izazove osnovanu bojazan. Ne ostvaruje svaka nepromišljena izjava biće djela.
Iz advokatske perspektive važna je rana obrada konteksta u kojem je izjava pala i kako ju je trebalo razumjeti. Kontekst može biti odlučujući za ocjenu.
Nije svaka u svađi izrečena izjava opasna prijetnja. Mjerodavno je da li je izjava po svom sadržaju i okolnostima bila podobna da kod osobe izložene prijetnji izazove osnovanu bojazan. Prepoznatljivo neozbiljna ili tek miljeom uvjetovana izjava nezadovoljstva može se drugačije ocijeniti.
Iz advokatske perspektive odlučujuće je tačno sagledavanje pojedinačnog slučaja. Ton, situacija i odnos učesnika ulaze u ocjenu.
Kada se prijetnje ponavljaju duže vrijeme ili dolazi do upornog progona, pored opasne prijetnje u obzir može doći i uporni progon prema § 107a StGB. Oba se područja mogu preklapati i tiču se potrebe za zaštitom od trajnog ometanja.
Iz advokatske perspektive važna je pažljiva dokumentacija pojedinačnih događaja, jer iz nje proizlazi slika produženog ometanja.
Opasna prijetnja prema § 107 StGB obuhvata onoga ko drugog opasnom prijetnjom zaprijeti barem s namjerom da ga dovede u strah i nemir. Riječ je o djelu koje se goni po službenoj dužnosti. Štiti se pravni mir pojedinca, dakle povjerenje da će biti pošteđen opasnih prijetnji.
Mjerodavno nije da li osoba izložena prijetnji zaista zapadne u strah, nego da učinilac postupa s namjerom da je dovede u strah i nemir. Niti zaprijećeno nanošenje zla mora biti ozbiljno htjeno, dovoljno je da se stvori utisak da je učinilac voljan i u mogućnosti da zlo ostvari.
Iz advokatske perspektive važno je tačno sagledavanje izjave i njenog konteksta. Da li je izjavu treba ocijeniti kao opasnu prijetnju, proizlazi iz njenog sadržaja i okolnosti.
Pojam opasne prijetnje opisuje § 74 st 1 t 5 StGB. Prema tome, opasna prijetnja je prijetnja povredom tijela, slobode, časti, imovine ili povredom sfere privatnosti činjenjem dostupnim, obznanjivanjem ili objavljivanjem slikovnih ili zvučnih zapisa, koja je podobna da kod osobe izložene prijetnji, s obzirom na okolnosti i njena lična svojstva ili važnost zaprijećenog zla, izazove osnovanu bojazan.
Zaprijećena povreda mora se dakle usmjeriti protiv određenih pravnih dobara. Osim toga, prijetnja mora biti podobna da izazove osnovanu bojazan. Ta podobnost se ocjenjuje po objektivno-individualnom mjerilu koje uzima u obzir konkretnu situaciju i ličnost osobe izložene prijetnji.
Iz advokatske perspektive podobnost da izazove osnovanu bojazan često je centralna tačka ispitivanja. Tu se odlučuje da li izjava prelazi prag ka opasnoj prijetnji.
Prijetnja je opasna samo ako je podobna da kod osobe izložene prijetnji izazove osnovanu bojazan. To se ocjenjuje prema tome da li je razuman čovjek u položaju osobe izložene prijetnji mogao steći utisak da je učinilac voljan i u mogućnosti da zaprijećeno zlo ostvari.
Pritom je odlučujuće okolnostima. Prepoznatljivo neozbiljna izjava, puko nezadovoljstvo ili miljeom uvjetovan grub izraz mogu se, zavisno od konteksta, drugačije ocijeniti. Odlučujući je ukupni utisak iz sadržaja, tona i situacije.
Iz advokatske perspektive isplati se tačna rekonstrukcija situacije. Kako za osobu izloženu prijetnji, tako i za okrivljenog, bitno je kako je izjavu trebalo razumjeti u konkretnom kontekstu.
Osnovno biće opasne prijetnje prema § 107 st 1 StGB zaprijećeno je kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom do 720 dnevnih iznosa. Time jednostavna opasna prijetnja spada u prestupe s razmjerno blagim osnovnim okvirom kazne.
Za posebno teške slučajeve § 107 st 2 StGB predviđa povišeni okvir kazne zatvora do tri godine. On se primjenjuje, između ostalog, kada učinilac prijeti smrću, znatnim sakaćenjem ili upadljivim unakaženjem, otmicom, paležom, ugrožavanjem nuklearnom energijom, jonizujućim zračenjem ili eksplozivom, ili uništenjem ekonomske egzistencije ili društvenog položaja, ili prijetnju nastavlja duže vrijeme.
Iz advokatske perspektive razvrstavanje u osnovno biće ili kvalifikaciju od znatnog je značaja za moguću kaznu. Ono utiče na okvir u kojem se kazna može kretati.
Oba bića djela tiču se upotrebe prijetnji, ali se razlikuju u cilju i u dovršenju.
| Obilježje | Opasna prijetnja (§ 107) | Prinuda (§ 105) |
|---|---|---|
| Cilj prijetnje | Dovođenje u strah i nemir | Prisiljavanje na činjenje, trpljenje ili nečinjenje |
| Sredstvo | Opasna prijetnja | Sila ili opasna prijetnja |
| Posljedica | Ne zahtijeva se određeno ponašanje | Teži se iznuđenom ponašanju |
| Gonjenje | Po službenoj dužnosti | Po službenoj dužnosti |
Nije svaka usijana izjava opasna prijetnja. Mjerodavno je da li je izjava po sadržaju i okolnostima bila podobna da izazove osnovanu bojazan i da li je postojala namjera da se druga osoba dovede u strah i nemir. Kontekst u kojem izjava pada od znatnog je značaja za ocjenu.
Opasnu prijetnju treba razlikovati od prinude prema § 105 StGB. Kod prinude se prijetnja ili sila koristi da se druga osoba prisili na činjenje, trpljenje ili nečinjenje. Opasna prijetnja, naprotiv, ne zahtijeva određeno iznuđeno ponašanje, dovoljna je namjera da se druga osoba dovede u strah i nemir.
Od upornog progona prema § 107a StGB opasna prijetnja se razlikuje time što ovaj potonji obuhvata produženo progonjenje koje žrtvu nedopustivo ometa u vođenju života. Kada se prijetnje ponavljaju duže vrijeme, oba bića djela mogu doći u obzir jedno pored drugog.
Iz advokatske perspektive uredno razvrstavanje je odlučujuće jer iz njega proizlazi mjerodavno biće djela i okvir kazne. Kod trajnih ometanja dokumentacija pojedinačnih događaja posebno je važna.
Kada se protiv nekoga vodi istraga zbog opasne prijetnje, dva pitanja stoje u središtu: da li je izjava bila opasna prijetnja u smislu zakona i da li je bila podobna da izazove osnovanu bojazan. Oba pitanja moguće je odgovoriti samo iz konkretnog konteksta.
Iz advokatske perspektive važno je kontekst izjave obraditi rano i u cijelosti. Ton, situacija, odnos učesnika i tekst oblikuju ocjenu. Pažljiv prikaz može napraviti razliku između kažnjive prijetnje i nekažnjivog izraza nezadovoljstva.
Kažnjiv kao opasna prijetnja prema § 107 StGB je onaj ko drugog opasnom prijetnjom zaprijeti da bi ga doveo u strah i nemir. Opasna prijetnja prema § 74 st 1 t 5 StGB je prijetnja povredom tijela, slobode, časti, imovine ili sfere privatnosti, koja je podobna da izazove osnovanu bojazan. Mjerodavna je podobnost izjave, a ne da li osoba izložena prijetnji zaista zapadne u strah.
Nije svaka u svađi izrečena izjava opasna prijetnja. Odlučujuće je da li je izjava po sadržaju i okolnostima bila podobna da izazove osnovanu bojazan. Prepoznatljivo neozbiljna izjava nezadovoljstva može se drugačije ocijeniti. Bitan je ukupni utisak iz sadržaja, tona i situacije.
Osnovno biće prema § 107 st 1 StGB zaprijećeno je kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom do 720 dnevnih iznosa. U kvalifikovanim slučajevima iz § 107 st 2 StGB, na primjer kod prijetnje smrću ili kod prijetnje nastavljene duže vrijeme, okvir kazne je kazna zatvora do tri godine.
Kod prinude prema § 105 StGB prijetnja se koristi da se druga osoba prisili na činjenje, trpljenje ili nečinjenje. Opasna prijetnja prema § 107 StGB ne zahtijeva određeno iznuđeno ponašanje, dovoljna je namjera da se druga osoba dovede u strah i nemir. Kada se prijetnje ponavljaju duže vrijeme, dodatno u obzir može doći uporni progon prema § 107a StGB.
Kako se ocjenjuju djela protiv časti i kada u obzir dolazi privatna tužba.
Kada postoji tjelesna povreda prema § 83 StGB, kako teče prijava i na šta je važno paziti.
Kako teče krivični postupak u Austriji, koja prava imaju okrivljeni i na šta je važno paziti u prvim koracima.
Koja prava imate kod saslušanja, kada je šutnja smislena i kako se priprema iskaz.
U krivičnim stvarima svaki sat je važan. Nazovite nas direktno ili nam pišite, povratni poziv u roku od jednog radnog dana, u hitnim slučajevima ranije.
Adresa
BRANDAUER Rechtsanwälte GmbH Giselakai 51 5020 Salzburg
Telefon
+43 660 2407152